Položaj grada na niskom primorju znatno utječe na njegove klimatske osobine. Prosječna temperatura zraka tijekom srpnja iznosi 25 °C, a u siječnju 6,5 °C; godišnje 200 vedrih dana. Zbog klimatskih prilika prevladava mediteranska vegetacija (u gradskim parkovima uspijevaju egzotične suptropske biljke). Najstariji dio grada nastao je na sjeverozapadnom dijelu poluotoka (4 km dug i prosječno 500 m širok) koji zatvara Staru luku i zaljev Jazine. Nova su predgrađa, Voštarnica i Brodarica, uglavnom uz sjeveroistočnu obalu Stare luke izvan poluotoka. Na sjeverozapadnoj strani grada je turistička zona s hotelsko - ugostiteljskim žarištem (Borik). Jugoistočno, oko luke Gaženica, razvija se nova lučko - industrijska zona.

U Zadru djeluju mnoge kulturne ustanove: Filozofski fakultet (1956.), Povijesni arhiv (središnji arhiv za Dalmaciju, 1625.), Institut HAZU, brojni muzeji, Stalna izložba sakralne umjetnosti (1976.), Glazbene večeri u Donatu (utemeljene 1961.).

Svoju turističku atraktivnost Zadar gradi i na spoju nautičkog turizma, raznovrsnih oblika smještaja i ugostiteljske ponude, ambijenta, prekrasnih plaža i šetnica, izleta u bližu i dalju okolicu, zanimljivih kulturno-umjetničkih i zabavnih događanja te osobito vrijednih kulturno-povijesnih spomenika. Povijesni dio grada Zadra neodoljiv je za sve poštovatelje i ljubitelje povijesnih spomenika i kulturne baštine. Svakako valja vidjeti crkvu sv. Donata, simbol grada, te zadarske muzeje: Arheološki muzej (osnovan 1830.), jedan od najznačajnijih u Hrvatskoj, s 80-ak tisuća predmeta od kamenog doba do kraja srednjeg vijeka, zatim Narodni muzej s Galerijom umjetnina i Prirodoslovnim odjelom, Pomorski muzej koji prikazuje razvoj pomorstva u sjevernoj Dalmaciji, te Stalnu izložbu crkvene umjetnosti s oko tisuću vrijednih predmeta iz minulih stoljeća, poznatu pod popularnim nazivom Zlato i srebro Zadra.

U brojnim zadarskim restauracijama i konobama treba kušati domaće specijalitete, a među pićima ističe se čuveni liker maraskino. To jedinstveno piće još je u XIX. st. bilo omiljeno na europskim dvorovima (London, Beč, Moskva), a u Zadru se proizvodi od 1821.

Vrhunski su uvjeti za rekreaciju i bavljenje sportom. Tu su brojni teniski tereni, igrališta za nogomet, košarku, rukomet, velike su mogućnosti za aktivnosti na vodi, jedrenje, surfing, veslanje, ronjenje, sportski ribolov.

Bogat je i raznovrstan i kulturno-umjetnički život. Tradicionalno se održavaju Glazbene večeri u Donatu, Festival novoga kazališta, Zadarsko kazališno ljeto te raznovrsne likovne priredbe. Slavi se Blagdan sv. Krševana, ujedno i Dan Zadra (24. studenoga). Redovito se organiziraju izleti.